Uskoro ćemo provjeravati sve uređaje za loženje i u višestambenim zgradama
- Na 33. sjednici Gradskog vijeća Grad Osijek ponovno je odabrao Dimjnak d.o.o. kao najpovoljnijega ponuditelj za dodjelu koncesije za obavljanje dimjnačarskih poslova na području grada Osijeka. O kojem iznosu naknade za koncesiju je riječ?
Naknadu smo prijavili na 122.000 kuna s tim da je jedan dio fiksni, oko 70.000 kuna, a 50.000 kuna se odnosi na postotak od procjenjenog godišnjeg prihoda.
- Kojom se dinamikom ta sredstva uplaćuju na račun Grada Osijeka?
Prvu godinu uplaćujemo avansno. Prilikom natječaja smo kao polog i garanciju za ozbiljnost ponude uplatili 30.000 kuna. Razlika između odobrene naknade se uplaćuje prilikom potpisivanja ugovora, dakle avansno za prvu godinu. Kasnije se uplaćuje prema obračunu postotka prema realizaciji. Ako prihodi budu veći od planiranog, onda se uplaćuje i veća naknada. Sve ovisi o realizaciji samih usluga koje su propisane odlukom.
- Kada govorite o prihodima, na koji dio vašega posla se to odnosi?
Odnosi se na dimnjačarske usluge u gradu Osijeku i prigradskim naseljima. Te su usluge određene novom odlukom i postavljenim cijenama. Za sve što se ispostavi faktura, a prema tom cjeniku, uplaćujemo dogovoreni postotak.
- U koliko privatnih i poslovnih subjekata na području Osijeka godišnje obavljate dimnjačarske usluge?
Privatnih je subjekata, obuhvativši kruto i tekuće gorivo te plin, oko 10 do 12 tisuća. Ova brojka vrlo varira i ovisi od “odbijača”. Ovisi o situaciji koliko ljudi odbija našu uslugu. Još uvijek nije uspostavljen mehanizam koji bi trebao funkcionirati između nas kao koncesionara i Grada Osijeka. Postoji određeni postupak koji nam nalaže da ukoliko se korisnik u roku od 15 dana ne javi nakon ostavljene obavijesti, obavijestimo Komunalnu službu u Gradu. No, u tom obrascu trebamo dostaviti OIB kako bi Grad pokrenuo prekršajnu prijavu što je vrlo problematično, jer da bismo ostavili OIB, moramo ući u kuću. Naravno, postoje načini kako doći do OIB-a.
APEL Zadnjih godinu, dvije dana podneseno je malo prekršajnih prijava, no ovim putem apeliram građane da dopuste našim djelatnicima ulazak u kuću jer ako to ne učine, mi smo dužni obavijestiti Grad koji nakon toga podnosi prekršajnu prijavu.
Ovaj će postupak biti bolan u idućih godinu, dvije dana, kao što je bilo sa snijegom. Prema novoj Odluci o obavljanju dimnjačarski poslova sankcije će biti i uvećane, no ni Gradu ni nama nije cilj puniti proračun s prekršajima.
- Hoće li se što mijenjati u pristupu privatnim subjektima?
Da, imamo novinu jer ćemo prema novoj odluci morati ući i u stanove što prije nismo radili. Do sada smo ulazili isključivo po pozivu ili po potrebi. Sada ćemo morati izvršiti uvid u sve uređaje za loženje i u višestambenim zgradama. Taj broj privatnih subjekata će se povećati, vjerujem tek u drugoj ili trećoj godini. Osim toga, u suradnji s distributerom plina uskoro ćemo biti dužni obavijestiti ih u slučaju da naiđemo na kakvu neispravnost.
ISKLJUČENJE Korsnici će biti prvo obaviješteni o tome da obrate pozornost na starost ložišta, servisiranje trošila, čišćenje dimnjaka, a onda će se morati prionuti i rigoroznoj mjeri te će se korisnicima, ako se uoči neispravnost, a ona nije uklonjena, isključiti plin.
Dakle, mi smo prvi odgovorni ako ne uočimo neispravnost, distributer je odgovoran ako ne upozori korisnika, a korisnik je prema kaznenoj odgovornosti kriv u slučaju smrti ili trovanja. Na taj način ne samo što ugrožavaju sebe i svoju obitelj nego i svoju budućnost.
- Koliko puta godišnje posjećujete korisnike?
Do sada je to bilo dva puta godišnje, odnosno četiri do pet puta onima koji koriste kruto gorivo, a prema novoj odluci će biti jednom godišnje, bez obzira na vrstu goriva. Naravno, dimnjačar će biti taj koji će sugerirati vlasniku, korisniku usluge da bi bilo dobro, s obzirom na starost uređaja, dimnjaka, na konstrukciju uređaja, vrstu i kvalitetu goriva i slično, učiniti te preglede i kontrole te čišćenje i češće. No, ta će odluka ovisiti o samom vlasniku. Smatram da je ovakvo rješenje puno korektnije i kvalitetnije za građane.
- Smatrate li da je ovaj mehanizam dobar ili imate kakav drugi prijedlog?
On je dobar, ali sugeriramo Gradu da pokrene komunalnu službu po pitanju dimnjačarstva koje se ne može pratiti s istim brojem ljudi koji danas djeluju u komunalnoj službi. Smatram da bi trebalo formirati službu koja će biti vezana isključivo za dimnjačarstvo. Teško može jedan čovjek pratiti dimnjačarske aktivnosti i to ne samo kada govorimo o kaznenom dijelu nego i o edukativnom.
- Kada spominjete edukaciju, planirate li možda kakve edukacije građana?
Mi već educiramo građane letcima te kroz medije jer pokušavamo izbjeći loše situacije. Smatram da represivni modeli kao što su tužbe, prijava prekršaja i slično ne trebaju biti prvo rješenje. Ljudi ne bi trebali plaćati nešto samo zato jer nisu bili dovoljno upoznati s problematikom, odnosno svojim pravima i dužnostima. Surađujemo i s udrugom potrošača gdje smo također imali tribinu sa zainteresiranim građanima. Imali smo i edukaciju s vatrogasnim odjelom, a očekujemo kako ćemo sve intezivirati s obzirom na novu odluku.
- Kakva je vaša suradnja s Gradom Osijekom?
Konkretna suradnja s Komunalnom službom je vrlo dobra. No, osjeti se nedostatak ljudi u samom komunalnom odjelu. Oni nas ne mogu pratiti. Zna se dogoditi da tjedno imamo 200 do 300 prijava, opomena ili upozorenja što je teško obraditi. Trenutno radimo na tome da elektronski povežemo svoje sustave kako bismo lakše iskomunicirali zajedničke aktivnosti. Suradnja se ogleda i kroz zajedničke dopise prema korisnicima. Drugi dio je suradnja sa Zavodom za stanovanje, odnosno edukacije predstavnika stanara u gradskim četvrtima i mjesnim odborima.
- Koji su najveći problemi u Osijeku, kada govorimo o dimnjačarstvu?
Najveći problemi su u višestambenim zgradama. Gradu smo već 2015. slali dopis o stanju dimnjaka u starim, višestambenim zgradama kao što su one na Vijencu Ivana Meštrovića, Vijencu Ivana Česmičkog, Kralja Petra Svačića, Ljube Babića i drugima. Ondje postoje veliki problemi jer su dimnjaci stari i istrošeni. Starost objekta je napravila svoje.
STARA LOŽIŠTA Osim starosti, veliki problem predstavlja izmjena trošila koja su stara u prosjeku 20 godina. Europska unija nalaže zamjenu ložišta novim nakon 10 godina starosti, a to se kod nas nije dogodilo nikada. 90 posto ložišta je staro 15 do 20 godina, ako ne i više. U Osijeku postoje naselja koja su 1984. uvela plin, pa onda znate koliko su ta ložišta stara. Kada bude došlo do promjene ložišta, trebat će napraviti i prilagodbu dimnjaka i tu će doći do velikih problema.
No, s druge strane, postoji velik potencijal za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Sve ovo smo najavili Gradu i nadamo se kako će se ta priča i pokrenuti. Mi stojimo na raspolaganju što se tiče logističke potpore, svojim podacima i svime što je potrebno. Ističem kako smo jako dobro organizirani i na području Hrvatske možemo se možda usporediti samo s Rijekom.
- Jesu li građani Osijeka savjesni kada govorimo o čišćenju dimnjaka?
Generalno bih mogao reći da jesu. Većina je. Naravno, uvijek postoji dilema mogu li čistiti sami, zašto im to ne može napraviti njihov serviser, najčešće bez računa… Ljudi još uvijek gledaju kako proći jeftinije, a ne razmišljaju o mogućim posljedicama. Primjerice, ove smo zime imali 20-ak požara, nasreću, bez veće materijalne štete i bez žrtava. U 2015. godini smo imali 22 požara, prethodne godine 21 i svi su se ti požari dogodili kod korisnika koji su odbili očistiti dimnjak. Dakle, svijest može biti puno veća, ali je to i do distributera plina, do nas samih, Grada i drugih. Građani, ako imaju bilo kakvu nedoumicu, mogu nas nazvati i pitati, ali molim ih da nas ne odbijaju nego da nam dopuste da odradimo svoju uslugu kako je to zakonom određeno. Ukoliko nisu zadovoljni uslugom, mogu se javiti na telefon 208-833, mailom, na Facebook, faxom, dopisom, a mogu i direktno doći kod nas, na Biljsku cestu. Svaki građanin ima pravo znati što i zašto plaća i je li to što je platio učinjeno kako treba.